Monte Credit - mikrofinansijska institucija sa sjedištem u Crnoj Gori
Paulovnija, najbrže rastuće drvo na svijetu, svoje ime je dobila po imenu princeze Anne Pavlovne, ćerke cara Pavla I Petroviča i zbog toga je često nazivaju “Princess Tree”, odnosno Princezino drvo. U Kini je zovu “Zmajevo drvo”, dok je u Japanu poznata pod nazivom “Kiri”.
U Aziji i Australiji ovo drvo odavno ima široku primjenu, dok je u Evropi, pa samim tim i u Crnoj Gori njen uzgoj počeo od skora.
Paulovnija predstavlja jedinstvenu vrstu brzorastućeg drveta u porodici Paulowniaceae. Koristi se za industrijsko dobijanje drvnog materijala, biomase, etanola, stočne hrane, hartije i dr.
Najkvalitetniji hibrid je Bellisima (nije GMO). Ova vrsta provjereno trpi temperature do -27°C, a raste za oko 20% brže od svih drugih vrsta i nije invanzivna. Međunarodno je klasifikovana i zaštićena kod Međunarodnog instituta za zaštitu intelektualne svojine u Ženevi. Većina drugih vrsta je prije dvije godine zabranjena u zemljama EU zbog njihove invazivnosti.
Zašto gajiti Paulovniju?
Zbog karakteristika ovog drveta, njihova iskorišćenost je stopostotna. Uspješno raste u svim uslovima, zahtjeva minimalnu njegu, brzo se adaptira, potpuno je otporna na truljenje i sve bolesti. Podnosi i zemljišta lošijeg kvaliteta, jalovišta, pepelišta, bitno je da je zemljište propustljivo i Ph zemljišta viši od 4,7. Podzemne vode ne smeju biti više od nivoa do 1.5m.
Njena kalorična vrijednost je veća od mrkog uglja što je čini odličnom za ogrev. Koristi se za izradu peleta i bioetanola zbog svoje izuzetno visoke energetske vrijednosti. Poznata je i po izuzetnoj čvrstini, nema čvorova i laka je za obradu, lako prima boju i otporna je na vlagu, čime je našla široku primjenu u izradi stolarije, parketa, namještaja, muzičkih instrumenata, igračaka i drugih predmeta od drveta. Koristi se u brodogradnji, avio industriji, gradnji montažnih kuća. Takođe je vrhunski izolacioni material.
Zbog bogatih sastojaka koje imaju, listovi Paulovnije se mogu koristiti za silažu i stočnu ishranu. Oni su nakon odvajanja od stabla u jesen i dalje veoma hranljivi i izdašni. Koriste se za pravljenje humusa, dok se cvijetovi Paulovnije koriste u farmaceutskoj industriji.
Pored toga što je najbrže rastuća, Paulovnija je i najmedonosnija biljka na svijetu, a njen med je svijetle boje, gušći je od bagremovog i smatra se ljekovitim.
Takođe, Paulovnija je i najveći proizvođač kiseonika (1.7 kg kiseonika na sat), pritom apsorbuje veoma visoke količine CO2, te se njeno sađenje preporučuje u blizini vrtića, škola, kao i u prenaseljenim i dijelovima grada u kojima je saobraćaj gust.
Pogodna je za pošumljavanje parcela s rizikom od erozije, kao i za pošumljavanje opožarenih šumskih zemljišta.
Priprema zemljišta za sadnju
Zemljište mora biti uzorano u jesen, zimu ili rano proljeće, na dubini od 30 do 40 cm. Ukoliko je zemljište lošijeg kvaliteta, prije oranja potrebno je rasturiti određenu formulaciju NPK (15-15-15). U proljeće, kada uslovi to dozvole, zemljište poravnati i usitniti (setvospremač ili freza) i obelježiti redove kako bi se znalo gdje će se postaviti folija i trake za navodnjavanje. U slučaju da se ne postavljaju navedni sistemi za navodnjavanje, neposredno pred sadnju potrebno je obilježiti mjesta na kojima će biti zasađene sadnice.
Pripremite zemljište tako da na dan sadnje bude usitnjeno, tj. da površinski sloj bude rastresit i da nema trave na parceli. Obezbijedite ljude, koji će na dan sadnje raditi na parceli. Potrebno je ukupno pet osoba. Podela posla se vrši neposredno pred početak radova.
Dan pred sadnju, obavezno postavite kanap pod pravim uglom na kočićima, kako bi se definisali redovi i sadna mjesta. Nije neophodno da se cijela parcela pokrije, kanap možete pomijerati u skladu sa dinamikom posla.
Ukoliko se sadi manji broj sadnica koje se mogu redovno obilaziti i održavati (spriječavanje rasta trave i korova oko sadnica, naročito dok su mlade) folija nije neophodna, ali je preporučljiva zbog održavanja optimalne količine vlage za rast sadnica. Za slučaju da se opredijelite za foliju, potrebno je nabaviti onu sa UV stabilizatorom.
Za tehničku upotrebu preporučuje se sadnja u formaciji 4×3 i 3×3, što praktično znači 833, odnosno 1111 komada biljaka po jednom hektru zemlje, dok je za biomasu sadnja preporučena u formaciji 2×2 i iznosi do 2.500 komada biljaka po hektaru.
Đubrivo za sadnju nije potrebno jer biljka pri samoj sadnji dobija sve potrebne mikro i makro elemente za dobar prijem i kvalitetan razvoj.
Sadnice prilikom isporuke su visine 15-20 cm, nalaze se u kontejner čašama 9 x 9 cm i isporučuju se u kutijama od po 40 kom.
NAPOMJENA: Paulovnija ne podnosi močvarna zemljišta. Nije preporučljivo saditi je na parcelama na kojima se voda zadržava nakon padavina duže od 15 dana.
Sadnja Paulovnije
Sadiljku je potrebno dobro nagaziti kako bi se napravila rupa dubine oko 20 cm. U dno rupe je potrebno staviti malo mješavine, nakon toga spustiti biljku u rupu i to tako da kompletan korjenov sistem bude ispod površine zemlje. Gornji dio prekriti mješavinom, a nakon toga sve pokriti zemljom, kako vetar i kiša ne bi raznosili supstrat. Pri vađenju biljke iz čaše potrebno je obratiti pažnju da se što manje oštećuju žilice. Nakon određenog broja zasađenih biljaka obavezno je zalivanje sa 2-4 lit vode, kako bi se izbacio vazduh i biljka lakše adaptirala.
Preporučljivo je zasaditi i druge kulture između redova Paulovnije, jedino je potrebno voditi računa o primjeni hemijskih sredstava koja je potrebna toj drugoj kulturi. Kao međuusjevi do sad su se najbolje pokazali pasulj, jagode i godži. Međuusjev će biti potpuno uspješan do četvrte godine zasada Paulovnije.
Sadnju Paulovnije je najbolje planirati između 1. Maja i 15. Juna.
Zalivanje Paulovnije
Tokom prve dvije godine, zalivanje se vrši tokom vegetacije. Najbolje je postaviti “kap po kap” sistem, naročito kod površina većih od 1 hektara. Kod biljaka zaštićenih folijom, zalivanje se vrši u prosjeku svakih 10 dana, dok je kod biljaka koje nisu zaštićene folijom zalivanje neophodno na 5 dana.
Prilikom ručnog zalivanja, potrebno je 12 do 15 litara, dok je kod upotrebe Sistema “kap po kap” potrebno zalivanje neprekidno oko 2.5h.
Prihrana biljaka
Prihrana se vrši u prve dvije godine od dana sadnje, obavezno je izvršiti dvije prihrane i to: prva (Urea) krajem juna mjeseca tekuće godine, a druga (KAN ili AN) sredinom avgusta iste godine. Ručna prihrana se vrši razastiranjem po 50 g oko biljke u prečniku od 40-50 cm, dok se prihrana kroz sistem za navodnjavanje vrši kroz dozator – rastapanjem.
NAPOMJENA: Obavezno je nakon prihrane pustiti vodu kroz sistem radi ispiranja sistema u trajanju od 30-ak minuta.
Njega Paulovnije
S obzirom na to da se radi o hibridnim vrstama sadnica, trenutno ne postoji bolest koja joj može naštetiti. Moguća je pojava manjeg broja gusenica na listovima koje se privremeno pojavljuju i ne nanose nikakvu štetu razvoju biljaka. Dozvoljeno je korišćenje bilo kog sredstva iz grupe protiv krompirove zlatice.
Koliko je potrebno Paulovniji da izraste u stablo koje se može sjeći?
Stablo Paulovnije je spremno za sječu za tehničku upotrebu nakon 7 punih godina i tada daje 1 m3 rezane građe. Za pelet i ogrev se može sjeći u četvrtoj godini. Nakon 7 godina, stablo može dosegnuti do 20m visine, a preporuka odgajivača je da se krošnja pusti na 6m visine. Za biomasu, Paulovnija se sječe na svakih dvije godine i može se očekivati do 400 m3 sirovine po hektaru.
Ukoliko se Paulovnija sadi za tehničku upotrebu, od jedne sadnice može se očekivati 4 ciklusa sa punim kapacitetom, dok od sadnica koje se sade za drvnu biomasu možemo očekivati 11 ciklusa sječe.
Budućnost hibrida Paulovnije
Kad je Paulovnija u pitanju, teško je da može doći do zasićenja tržišta! Svake godine ponuda drvne mase na međunarodnom tržištu se smanjuje za oko 2%. S obzirom na to da je sve teže pratiti cijene energenata koje svakodnevno koristimo i koje su u stalnom porastu zbog smanjenja zaliha, Paulovnija kao drvna biomasa predstavlja energent koji se sam obnavlja, jer nakon sječe raste ponovno iz panja. Cijela planeta teži ka smanjenju efekta staklene bašte, a Paulovnija apsorbuje 10 puta više CO2 od drugih komercijalnih vrsta.
Cijena
Cijena sadnice iznosi od 0.8 do 2.5 eur
MonteCredit je uvijek tu da Vas podrži finansijski, a za sve potrebne informacije vezane za poljoprivredne kredite, možete nas kontaktirati putem kontakt forme ili pozvati telefonom.
