Monte Credit - mikrofinansijska institucija sa sjedištem u Crnoj Gori
Lucerka je jedna od najstarijih krmnih biljaka. Ova poznata detelina počela se gajiti još u VII veku prije nove ere, najpre u Mesopotamiji i Arabiji, najstarijim ognjištima zemljoradnje i navodnjavanja. Naučnici tvrde da je lucerka u V veku prije nove ere prenijeta u Grčku u vreme Persijsko-grčkih ratova. Rimljani i Arapi su je kasnije proširili po zemljama oko Sredozemnog mora. Pored obične, danas je veoma rasprostranjena i hibridna lucerka, koja se uzgaja na svim kontinentima. Od evropskih zemalja, najveći je proizođač Francuska.
Za ishranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košenjem, kao sijeno, silaža i brašno. Osim toga što je bogata vitaminima, ova biljka sadrži visok procenat bjelančevina, a najveći dio se nalazi u lišću.
Lucerka je višegodišnja biljka snažnog korijena koji prodire duboko u zemljište, do čak 6 metara. Ova biljka ima dva stadijuma razvoja:
– Prvi se odigrava u prvoj godini, nakon sjetve, kad se lucerka uglavnom ukorenjuje. Tokom ove godine prinos sena je mali.
– Drugi stadijum se odigrava u narednim godinama, a prinos sena je tada daleko veći.
Podneblje i zemljište
Lucerka najbolje uspjeva na toplom i umjereno vlažnom podneblju. Izuzetno dobro podnosi niske temperature (pod snegom i do – 30ºC). Zahtjeva dosta vlage ali dobro podnosi i sušu, zahvaljujući odlično razvijenom korenovom sistemu. Najbolje uspjeva na dubokim, plodnim pjeskovito-glinastim ili glinasto-pjeskovitim zemljištima, umjereno vlažnim, slabo kisele, neutralne ili slabo bazične reakcije. Najbolja su zemljišta černozem s dovoljno kreča i fosfora i aluvijalna zemljišta. Lucerka ne podnosi teška, kisjela, sabijena, nepropusna i podvodna zemljišta.
Loša zemljišta potrebno je hidro i agromelioracijama osposobiti za proizvodnju lucerke. Kisjelim zemljištima je potrebno dodati kreč, magnezijum, molibden i bor uz dobru obradu. Manje kisjela zemljišta (pH 5,5 – 6,0) treba duboko orati na 40 – 45 cm i jače đubriti stajskim i većim količinama mineralnih đubriva.
Sjetva i đubrenje
Sjetva lucerke može da se obavi u jesen ili proljeće. Jesenja sjetva daje dobar prinos već tokom naredne godine, dok proljećna sjetva zbog potencijalnih suša ne garantuje dobijanje značajnih prinosa tokom prve godine. Od velikog značaja, bilo da se radi o jesenjoj ili proljećnoj sjetvi jeste da se odradi što ranije – krajem septembra ili početkom marta. Posebno je bitna rana sjetva u proljeće kako bi se iskoristila zimska vlaga za klijanje, nicanje i razvijanje usjeva.
Kako je lucerka kultura koja će se na istoj lokaciji zadržati oko četiri godine, veoma je važno prije sjetve obaviti osnovno đubrenje za koje se upotrebljava organsko đubrivo (stajnjak ili kompostirani stajnjak) u količini koja će usjevu biti dovoljna za dvije godine. Prihranu treba obaviti jednom godišnje, samo ukoliko je potrebno. Za prihranu lucerke može se koristiti stajsko đubrivoi to u količini 7.000 kg/ha, obavezno razređeno vodom (1:2 do 1:3). Prihrana se vrši nakon košenja, kako bi neprijatan miris stajskog đubriva ispario do narednog košenja. U nedostatku đubriva, može se upotrijebiti potpuno mrvičasti kompost, ali tek u drugoj proizvodnoj godini. Lucerka za svoj razvoj ne traži velike količine azota jer sama ima mogućnost njegovog vezivanja iz vazduha pomoću Rhisobium bakterija, dok joj za razvoj potrebne veće količine fosfora i kalijuma. Pri zasnivanju lucerišta, zavisno o plodnosti zemljišta, potrebno je oko 50 kg/ha azota (N), oko 250 – 300 kg/ha fosfora (P2O5) i 200 – 250 kg/ha kalijuma (K2O). Narednih godina gajenja lucerke potrebno je u jesen nakon poslijednjeg košenja đubriti sa 200 – 300 kg/ha kompleksnih đubriva u kojima ima malo azota, a više fosfora i kalijuma. Tada bi trebalo đubriti sa oko 20 kg/ha azota, oko 50 – 60 kg/ha fosfora i oko 80 g/ha kalijuma.
Uništavanje korova
Neposredno nakon sjetve obavlja se valjanje. U mladom lucerištu veoma je bitno redovno suzbijati korove jer će se u suprotnom oni razviti bolje od lucerke i zagušiti je. Korovi se mogu regulisati direktnim i indirektnim metodama:
Direktne metode:
– drljanje i primjena štrigla (peraste drljače) u mladom usjevu
– košenje usjeva
Indirektne metode:
– pravovremena sjetva koja će omogućiti lucerki brži rast
– kompostirani stajnjak (kompostiranje uništava sjemena korovskih biljaka u stajnjaku)
– provjetreno stajsko đubrivo
Korovi su najviše problem tokom prve proizvodne godini, dok lucerka ne zatvori sklop i onemogući kasniji razvoj korova. Nakon sjetve lucerke, ukoliko je usjev ukorenjen, dalji razvoj korova sprečava se košenjem, koje je potrebno obaviti kada biljke dostignu visinu od 30 cm.
Lucerka kao zaštitni usjev
Lucerka može da se usejava i u neki drugi usjev (najčešće ozimi ječam ili druga strna žitarica) i u tom slučaju ona ima zaštitnu ulogu. Zaštitni usjev štiti mlade biljke od hladnoće, vjetra i sunca. Pri takvom gajenju lucerke, zaštitni usjev mora da se posije nešto ređe. Nakon žetve zaštitnog usjeva, lucerka dalje raste kao samostalna biljka.
Otkos i prinos
Tokom prve godine, lucerka daje svega 1 – 2 otkosa, dok tokom narednih godinama može biti i do 4 – 5 košenja. U eko poljoprivredi preporučuje se češće košenje i bolji kvalitet sjemena. Za samo jedan otkos u godini treba ostaviti da se lucerka osjemeni. Otkos lucerke se obavlja mašinski na visinu 4 – 5 cm iznad zemlje. Poslijednji otkos je potrebno obaviti dvadesetak dana prije mrazeva i to na većoj visini, 6 – 8 cm. Prinosi sena po hektaru kod lucerke kreću se od 11.000 do 16.000 kg. Osim sijena, lucerka u zemljištu ostavlja godišnje od 200 do 300 kg azota.
Upotreba lucerke
Najveću primjenu lucerka je našla u stočarstvu – koristi se za ishranu domaćih životinja (kosi se u početku cvjetanja). Upotrebljava se u obliku sijena (suši se na toplom vazduhu ili uz pomoć specijalnih uređaja), silaže i dehidriranjem, kada se postiže izvrstan kvalitet stočne hrane.
Osim toga što se masovno upotrebljava kao stočna hrana, lucerka ima i svoja ljekovita svojstva.
Čaj od lucerke pomaže u liječenju kožnih oboljenja, artritisa i dijabetesa. Povećava fizičku izdržljivost organizma, kao i vitalnost i podstiče apetit. Uopšteno, ova biljka ima povoljan uticaj na organe za varenje, a sprečava i nadutost stomaka. Neutrališe želudačnu kisjelinu, a ima i diuretičko dejstvo (podstiče izlučivanje tečnosti iz organizma). Pomaže koagulaciju krvi, a može smanjiti gubitak krvi u slučaju prekomjernog menstrualnog krvarenja. Preporučuje se u slučaju čestih krvarenja iz nosa, jer podstiče koagulaciju krvi. Zatim, podstiče imunitet i usporava proces starenja, tako što usporava degenerativne procese. Listovi lucerke su veoma bogati proteinima, stoga je nezaobilazna u ishrani vegetarijanaca.
Klice lucerke su jedne od najpopularnijih klica širom svijeta. Kako sjeme lucerke izuzetno lako klija, vrlo lako ga je proklijati i u kućnim uslovima. Idealan su dodatak salatama, a pored toga što su ukusne i služe između ostalog i za dekoraciju hrane, one imaju mnoga pozitivna dejstva po zdravlje čoveka.
MonteCredit je uvijek tu da Vas podrži finansijski, a za sve potrebne informacije vezane za poljoprivredne kredite, možete nas kontaktirati putem kontakt forme ili pozvati telefonom.
Ukoliko Vas interesuje šta je potrebno za početak saradnje sa nama, to možete pročitati ovdje.
