Monte Credit - mikrofinansijska institucija sa sjedištem u Crnoj Gori
Naslijedili ste zemlju ili našli povoljno da kupite, željeli biste nešto da započnete, ali niste sigurni šta bi bilo najbolje? Nije problem posaditi, ali uvijek se postavlja ono dobro poznato pitanje – hoćete li moći to da prodate, odnosno da li naše tržište ima kapaciteta za to.
Da li znate da se čak 90% lješnika na teritoriji Crne Gore i Srbije uvozi?
Kad malo bolje razmislimo, ljeska, kao ljeska, ne traži neku posebnu njegu, a klimatski uslovi u našoj zemlji su idealni za uzgoj. Jedina otežavajuća okolnost je ta što je lješniku potrebno 4-5 godina da počne da daje puni prinos. Koliko da je to možda otežavajuća okolnost, toliko ima i prednosti – imate dovoljno vremena da obezbijedite sve što je potrebno za uzgoj ove biljke, a njegova cijena i potražnja na tržištu ne oscilira mnogo na duži period. Lijep, siguran i lak posao, koji možete ostaviti u nasledstvo generacijama koje dolaze poslije Vas.
Prije nego što pođete u najbliži rasadnik i kupite sve sadnice ljeske, napravite računicu:
Cijena po sadnici se kreće od 2 do 5 eur za kalemljene sorte. Naša preporuka je da od početka krenete sa kvalitetnijim, sertifikovanim sadnicama, od kojih tačno znate šta možete dobiti u narednih 10-ak godina. Količina sadnica po hektaru ide od 450 – 650, ali obavezno vodite računa o razmaku sadnica, jer ljeska voli sunce i prozračnost.
Na godišnjem nivou, održavanje ove velike bašte košta oko 1500 – 2000 eur (prskanje, obrezivanje, korov), ograđivanje zemljišta, u zavisnosti od vrste ograde, može koštati od par stotina, do par hiljada eur, a tu je i navodnjavanje. Za sistem navodnjavanja “kap po kap”, potrebno je izdvojiti oko 1200 eur. Ukoliko je potrebno kopati bunar zarad navodnjavanja, cijena 1m je 50 eur.
Vremenom, dok ljeske sazrijevaju, bilo bi poželjno nabaviti osnovne mašine, kako biste sebi olakšali posao. Za početak, možete ih iznajmljivati, a ukoliko se odlučite na kupovinu sopstvenih mašina, pripremite se da izdvojite 4000-5000 eur za usisivač, oko 2500 eur za polovni vinogradarski traktor, oko 7000 eur za sušaru, 500 eur za frezer.
U punom rodu, prinos po jednom stablu varira od 8 do 12 kg, od čega oko 50-60% otpada na ljusku. Prinos lješnika po hektaru iznosi od 2.2 do 3.6 tona, zavisno od brojnih faktora. Na svjetskoj berzi, cijena lješnika u ljusci iznosi oko 2.65 eur/kg, dok se na našem tržištu na veliko otkupljuje po cijeni od 1.4e/kg, dok je cijena jezgra na malo iznosi 4.8 – 8.1 e/kg, u zavisnosti od kvaliteta.
Ukupna investiciona ulaganja se kreću od 4000 – 12000 eur po hektaru, dok godišnji prihod može iznositi i do 15000 eur/ha u punom rodu.
Prema procjenama prof. dr Čeda Oparnice sa Katedre za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, za zadovoljavanje finansijskih potreba četvoročlane porodice dovoljno je oko 5000 hektara, dok je za industrijsku proizvodnju minimum oko 10000 hektara.
Ukoliko Vas je ovaj tekst privukao i mislite da ste spremni da uđete u posao koji će početi da se isplaćuje tek nakon par godina, važno je da znate kako da sadite ljesku ispravno i time osigurate veće prinose.
Ljeska se sadi obično u jesen, prosječno 500 – 550 sadnica po hektaru. Razmak između redova i kolona bi trebao biti 4.5 – 6m. Postoji tri vrste sadnica: žbunaste, kalemljene koje rastu kao stablo i kombinacija ove dvije vrste – žbun kalemljen nisko na mečju (medveđu, divlju) ljesku.
Zemljište: Ljeska zahtijeva rastresito i umjereno vlažno zemljište, dobru osunčanost i do 1000m nadmorske visine. Izbjegavati teren sklon mrazevima i visokim podzemnim vodama.
Najvažniji element sadnje je miks sadnica – nikako ne smiju biti od iste sorte, jer se ljeska ne oprašuje sama. Pored glavne sorte, obezbijedite 4-6 oprašivača – sorte koja cvijetaju u povoljno vrijeme za oprašivanje glavne sorte i beru se posebno, a kvalitet jezgra je nešto slabiji. Odnos glavne sorte i oprašivača bi trebao biti 60:40%.
Sadnice su starosti oko dvije godine i potrebno ih je nakon sadnje prskati 2-6 puta, u zavisnosti od zastuljenosti parazita na terenu, što je opet znatno manje prskanja u odnosu jabuke i obavezno čistiti teren od korova.
Prvi plodovi se mogu očekivati u narednih dvije godine, dok je za ozbiljniji rod potrebno i do 4 godine.
Plod se nikako ne bere sa ljeske, već se sakuplja sa poda ili eventualno usisava posebnim usisivačem, zatim se plod u ljusci pere, suši, ide na selekciju, kalibraciju, pa na krckalice i provjeravanje kvaliteta.
Prosječan trošak za berače je oko 0.5 eur/kg, odnosno oko 15 eur/dan.
Berba se vrši tokom avgusta i septembra i to na svakih 5 dana. Za berbu lješnika posađenih na 10 hektara potrebno je oko 30 ljudi, dok je berba mašinama znatno jeftinija na duže staze, ali u startu predstavlja veći izdatak. Ubrane plodove ne treba čuvati više od godinu do dvije godine, jer vremenom gube na težini i mogu užegnuti, ukoliko je u skladištu veći nivo vlažnosti.
Kad je lješnik u pitanju, prodaja je i više nego zagarantovana. Pored prodaje na malo prodavnicama zdrave hrane, poslastičarama, tu su i veliki konditori u regionu.
Ukoliko Vam se ovaj tekst učinio interesantnim i pokrenuo Vas na razmišljanje, dodatne savjete uvijek možete potražiti u stručnoj literaturi, ali i od samih uzgajivača.
U svakom slučaju, savjetujemo Vam da se prije kupovine prvih sadnica maksimalno naoružate znanjem i strpljenjem i uspjeh sigurno neće izostati.
MonteCredit je uvijek tu da Vas podrži finansijski, a za sve potrebne informacije veze za poljoprivredne kredite, možete nas kontaktirati putem kontakt forme ili pozvati telefonom.
